text stringlengths 686 6.44k |
|---|
Ovaj današnji dan, 16. studenog 2012. Bog nam se kao narodu nasmiješio i pomilovao nas. Suci žalbenog vijeća međunarodnog suda u Haagu izrekli su jedinu istinitu i pravednu presudu: hrvatski generali Ante Gotovina i Mladen Markač nisu krivi ni po kojoj od točaka optužnice i puštaju se na slobodu. I sam sam strepio i za... |
1 Narod se stade glasno tužiti pred Gospodom, da mu je zlo. Kad je Gospod to čuo, planu gnjev njegov. Oganj, što je izlazio od Gospoda, raspali se na njih i uništi jedan dio tabora.
2 Tada zavapi narod k Mojsiju za pomoć. Kad se Mojsije pomoli Gospodu, ugasi se oganj.
3 Prozva se to mjesto Tabera, jer se je tamo bio ... |
20 Nego čitav mjesec dana, dokle vam na nos ne udari i ne ogadi vam se, jer vi ste Gospoda, koji je među vara, prezreli i pred njim jadikovali i tužili se: Da nijesmo ipak otišli iz Egipta."
21 Mojsije reče: "Šest stotina tisuća pješaka ima naroda, među kojim ja živim, a ti kažeš: 'Dat ću im mesa da jedu čitav mjesec ... |
6 Sinovi Amonovi vidješe da su postali nepodnošljivi Davidu, i Hanun i sinovi Amonovi poslaše tisuću talenata srebra za unajmiti u službu svoju kod ljudi iz AramDvijuRijeka i kod Aramejaca iz Maka i iz Sova1, kola i konjanika. 7 Oni uzeše u svoju službu 32.000 kola, kao i kralja Maaka i njegov narod, koji dođoše taboro... |
1 Gospod zapovjedi Mojsiju: "Isteši sebi dvije ploče od kamena, kao što su bile prve, da napišem na ploče zapovijedi, Što su stajale na prvim pločama, koje si razbio.
2 Budi tada spreman za sutra, da rano izađeš na goru Sinaj i tamo na vrhu gore stupiš preda me.
3 Nitko ne smije izaći s tobom gore i pojaviti se na ci... |
21 Šest dana radi, a sedmi dan počini. I u vrijeme oranja i žetve imaš obdržavati subotu.
22 I svetkovinu sedmice imaš svetkovati u vrijeme prvina žetve pšenične i svetkovinu berbe na svršetku godine.
23 Triput u godini ima se svako muško između vas pokazati pred Bogom Gospodom, Bogom Izraelovim.
24 Jer ću protjerat... |
LJUBMIR Jaoh, gdi sam ja ovoj? U kojoj dubravi? Koji li nepokoj ja čuju u glavi? Svit mi se vas mete, ter dubja i gore oko mene lete: Što ovoj bit more? Jeda je san ovoj ki smeta, jaoh, meni noćni mir i pokoj u gori zeleni? Ali mi nî dosti, jaoh, obdan tužiti drage vil liposti želeći združiti? Ma ovdi, jaoh, tko je? Ko... |
REMETA Mir s vami, pastiri, u vaše željenje višnji vas samiri! Što je toj cviljenje, ka li je tužba toj i boles vaša taj? Lik je li koji njoj na zemlji? Što li 'e ovaj gizdava diklica? RADMIO Od voda je ovoj vil; bijela je nje lica prijeka smrt potlačil', našadči ovoga na zemlji pastira, ljubovnika svoga, ranjena od sa... |
MILJENKO Gospoje gizdava, Miljenko sluga tvoj u ruke tve dava pritužni život svoj; bez tebe živiti, gospoje, ne more! LJUBMIR Stan' tamo, čuješ ti, divjače od gore! MILJENKO Što tiskaš? Vila taj moja je gopoja! RADMIO Bježi tja, ne vikaj! MILJENKO Neću je oći ja. LJUBENKO Viđu ja, život tvoj omrzao tebi jes. RADAT Što ... |
35 Ostajte u radnoj odjeći držite svoje svjetiljke zapaljene. 36 I budite kao ljudi koji očekuju svojeg gospodara na povratku sa svadbe, da mu otvore čim stigne i zalupa. 37 Sretne one sluge koje gospodar po svom dolasku bude našao bdjeti. Uistinu, ja vam to kažem on će uzeti radnu odjeću, njih staviti za stol i stat ć... |
1 Tada se Bog spomenu Noe i svih zvijeri i sve stoke, što su bili s njim u kovčegu, pa pusti Bog da puhne vjetar na zemlju, tako da je voda opadala.
2 Zatvoriše se izvori bezdana i ustave nebeske, i dad s neba prestade.
3 Voda je pomalo otjecala sa zemlje, i nakon sto i pedeset dana opade voda.
4 Sedamnaesti dan sed... |
"Žalostan ti danak danas, oj, ti more, more sinje; Primakle se našem brijegu crne lađe arapkinje, Primakle se ljute guse da nas satru - Bog ih satro! Raznosi im, buro, jedra, skrši krmu, božja vatro! Spasi, Bože, Dalmaciju, čuvaj moga Radovana!" Tako zbori, tako plače neretvanskog žena bana. Uspela se mlada žena bijelo... |
3 Blagoslovljen budi Bog, Otac našeg Gospodina Isusa Krista, Otac milosrđa i Bog svake utjehe; 14 on nas tješi u svim našim nevoljama, da mi možemo utješiti sve one koji su u nevolji, utjehom koju primamo od Boga. 5 Isto, naime, kao što patnje Kristove obiluju za nas , isto, po Kristu, obiluje i naša utjeha. 6 Jesmo li... |
Dani i mjeseci prolaze, a ja mu se sve većma čudim. Tjelesno je bodriji i zdraviji. Odsjev mladosti bljesne katkad na njemu kao nestalno aprilsko sunce na starom zidu. Zanos mu najedared plane i hitro izgori kao pastirska vatra u planini. Nešto se u njemu propinje; htjelo bi probiti iz nutrine. A on to pušta; pruža se ... |
Danas je prvi put primio u ruke neku svoju novu, netom štampanu knjigu. Bacio je na nju pogled gotovo neprijateljski. Jedva ju je prolistao. No ja znam, kolikom ju je ljubavlju pisao, i kako ju je nestrpljivo očekivao, dok se još štampavala. On ne mari više za nju kao ni za dovršene dvore. Gotovo djelo izgubilo je za n... |
- Vau! Vau! Nadvor! Na šetnju! Sunce je zapadalo. Mi smo išli uz more. Al to nije bila šetnja no hodanje u obližnje mjestance. Žurio se, kao da ne bi htio zakasniti. Sve ono, što je on nosio u sebi i što je znalo, da mu se odnekuda prikrade i da ga tajanstveno prati u njegovim večernjim šetnjama, ovog puta nije bilo ni... |
- U svijet! U život! To su bili gotovo pijani usklici. Al me najviše vrijeđalo klicanje one žene, od koje mi se glas bijaše s početka pričinio sladak i mek kao gukanje grličino.
- U život! Snaga! Slast! Njezin glas psikao sada kao zmija i znao katkada zviznuti poput sablje. Bili su svi ustali i prišli k Njemu gurajući... |
Al je ona bila još mlada i veoma lijepa, i prišla je k njemu slobodno i dražesno poput djeteta; umiljavala mu se kao mačka. Ja sam morao uzmaći, a on je prionuo sasvim uz nju. Ne znam, ni otkud je dolazila, ni kamo je išla. Prohtjelo se toj krasnoj zvjerki svrnuti za kratko vrijeme sa svog puta, i ući u naše dvorište i... |
u sobi, otirač na umivaoniku, jastuk na počivaljci, uzglavlje u njegovoj postelji. Njihove se vonje tako miješale i prodirale jedna u drugu, da više puta nisam pravo znao, čiji trag slijedim. U mraku sam njuhom jedva mogao raspoznati, je li preda mnom on ili ona. Na njegovu je dlanu bio sada okus ženske kože. Hrana iz ... |
Najednom joj munja bijesnu očima; dignu glavu, ispruži ruke. Bijaše za tren pokidala najljepše grane. Pođe k obližnjem ružmarinu i pohara ga. Duge oleandrove grane s bijelim i crvenim cvjetovima na vrhu pucahu u njenim rukama. Đipala je, laka i elastična, da dohvati procvjetale jukine batove. Što nije mogla kidati ruka... |
- I zmija će ugristi šarlatana! — rekla je Proročica. A zar nije ono blistavo i šareno, što je on osnovao i pleo čitav svoj život, da omami sebe i druge, jedna mreža, u koju se sam upleo i ugušio u njoj svoju ljudsku sreću? A ta žena, nije li baš ona zlobna sila, što ju je uvijek očekivao i sam joj pomagao da izbije iz... |
Tri dana iza toga poveo me u luku. Išao je na gat, da dočeka gosta. Ja sam u onoj vrevi ušao kradom u lađu i sakrio se iza nekog bureta na prednjem dijelu palube. Čučio sam ondje, sve dok lađa ne ostavi pristanište. Mornari me na brodu odmah zavolješe. Hranili me dobro, učili me raznim majstorijama, vodili u krčme i ku... |
3 1 Ja sam čovjek koji vidi poniženje pod njegovom razbješnjenom batinom;
2 ja sam taj kojeg odvode i nagone ići u tmini, a ne u svjetlosti; 3 da, protiv mene1 on počinje okretati svoju pesnicu cijelog dana.
4 On ruje moje tijelo i moju kožu, on slama moje kosti; 5 on skuplja protiv mene i stavlja svud uokolo otrov i... |
(Samek) 43 Ti se ušančuješ u svojem gnjevu i ti nas progoniš, ti sasijecaš nemilosrdno; 44 ti se skrivaš u svom oblaku da molitva ne prođe; 45 od nas ti činiš jedan otpad, otpadak, u sred naroda.
(Pååeå) 46 Oni otvaraju usta protiv nas, svi naši neprijatelji; 47 užas i bezdan, to je za nas, nevolja i slom; 48 moje oči... |
10 Sva zajednica govoraše o njihovom kamenovanju kad se slava GOSPODOVA pojavi svim sinovima Izraelovim na *šatoru susretanja. 11 GOSPOD progovori Mojsiju: » Do kad će me taj narod prezirati? Do kad će on odbijati povjerovati u mene, usprkos svim znakovima koje sam izveo među njima? 12 Udarit ću ih kugom i razbaštiniti... |
Zlo ti je zla običaj, na viru zlo vel'je, nije zlo nego vaj i vično dresel'je, ter koga človika tej stignu nesrjeće, ne more dovika sčekati zlo veće; jer svoje zlo vidi, a parjat ne može tko se je da slidi naučil zlo, Bože. Ja sam tuj istinu očito iskusil, za ku sam jur vinu dosada sve suzil; zašto se naučih sliditi tu... |
1 Dugo vremena potom, izakako je Gospod bio dao Izraelu mir pred svima neprijateljima njegovim unaokolo, a Jošua bio star i vremešan,
2 Sazva Jošua sav Izrael, starješine, glavare, suce i službenike i reče im: "Ja sam star i vremešan.
3 Vi ste vidjeli sve, što je učinio Gospod, Bog vaš, svim tim narodima zbog vas, je... |
1 Slavite GOSPODA jer je dobar, jer njegova je vjernost zauvijek,
2 nek' oni to ponove, oni koje je GOSPOD obranio, oni koje je obranio protiv ruke protivnikove, 3 da ih je sakupio iz svih zemalja, od istoka do zapada, od sjevera i od mora1.
4 Neki su se zagubili u pustošima jednim pustim putem, ne našavši grad nasta... |
IV. PONOVNI SAVEZ S UGARSKOM. 22. Povratak ustava. EH>oraz u Italiji uvjerio je kralja Franju Josipa, da se krutim * ^apsolutizmom ne može uspješno vladati. Treba ipak i narodu dati neka prava! Prvi je na to kralja upozorio mi¬nistar financija barun Bruck. Ovaj prikaže kralju kukavne državne financije. Državni je dug v... |
174 Strosmajer je u carevinskom vijeću puno poradio na korist Dalmacije. Zauzeo se i za braću Slovence.1 No glavni svoj govor][izreče Strosmajer u sjednici od 25. rujna. Tada se ras¬pravljalo o prijedlogu, što su ga Slaveni i Magjari zajednički iznijeli 22/rujna. Evo toga znamenitoga prijedloga, koji traži, neka se hap... |
176 njega. Prijedlog postade dakle zaključkom, te se^imao predat vladaru uz mnijenje, da Austrija ne može napredovati, ostane li ovako uredjena, kakova je sada. Car i kralj Franjo Josip primi vijećnike carevinskoga vijeća 29. rujna 1860. u oprosnu audijenciju.1 Dok je još vijećalo carevinsko vijeće, dogodi se promjena ... |
178 Ivan Vončina, Mirko Hrvat i Franjo Žužel od mladjih rodo¬ljuba. Može se slobodno reći, da je „Pozor" bio glasnik ta¬dašnjega javnoga mnijenja.1 Veliko veselje zavlada u Hrvatskoj, kad je car i kralj Franjo Josip 20. listopada 1860. objelodanio t. zv. list o-padsku diplomu. Ovom diplomom vraća vladar svojim narodima... |
180 sjednik dikasterija imat će u ministarskom vijeću prednašati i zastupati sve važnije poslove kraljevina Hrvatske i Slavonije. Djelovanje toga dikasterija „obuhvatat će tri grane državne uprave, naime: unutarnje, pravosudne i bogoštovno-nastavne poslove". Kralj odredjuje, da hrvatski jezik ima od¬sada vladati kao sl... |
182 profesor dr. Miho Klaić. Malo po malo razvila se u Dalmaciji „narodna stranka".1 Ivan Mažuranić bude 27. prosinca 1860. imenovan „pred¬sjednikom dvorskoga dikasterija za Hrvatsku i Slavoniju". Sad je svatko očekivao, da će biti uspostavljene takodjer stare ustavne županije, koje su Hrvati smatrali najčvršćim bede¬m... |
184 skoj pripada na Medjumurje". 0 tom se pozivu na konferen¬ciji raspravljalo 15. siječnja. Ban Šokčević predloži, neka pi¬tanje o Medjumurju prouči poseban odbor. No konferencija zaključi, da će kralju odgovoriti posebnom predstavkom. ,,U toj će predstavci konferencija najvećom smjernosti opaziti, da ona — nemajući n... |
186 raju zaključke, neka se čitava Hrvatska i Slavonija jednostavno poput Medjumurja priključe Ugarskoj. Od ovoga šovinizma liječi Magjare njihov tada već priznati vodja Franjo D e a k. U svojim novinama „Pesti Napio" od 24. ožujka 1861. svo¬jata doduše i Deak našu Rijeku i Medjumurje; no za Hrvatsku i Slavoniju prizna... |
188 nipošto ne će sudjelovati u carevinskom vijeću, a s ustavnim oblastima nasljednih zemalja općit će samo od slučaja do slu¬čaja, i to uz čuvanje potpune neodvisnosti. Ako se kralj želi kru¬niti, neka prije odstrani sve posljedice apsolutne vlade, naročito neka 1. s Ugarskom sjedini „nuzzemlje", 2. neka obnovi stare ... |
190 skom i Slavonijom, pa da zajedničke zaključke u tome obziru podnesete kraljevskoj Našoj potvrdi".1 Mjeseca ožujka 1861. obavljahu se u Hrvatskoj i Slavo¬niji izbori, i to (po kraljevoj odluci od 21. veljače 1861.) na čisto demokratskoj podlozi od god. 1848. „Pozor" dade geslo neka se u sabor izaberu najodličniji hr... |
192 Ali savezi slobodnih naroda jesu izvori sreće i blagostanja samo onda, ako su osnovani na temelju ravnopravnosti i bratimstva; inače lako bivaju izvorom medjunarodnih svadja i raspra, a po tomu i medjunarodnih nesreća. Mi niti smijemo niti možemo sami poderati stara naša prava i temeljne državne ugovore naše. Moral... |
194 vonije, — ne mogu pravovaljano rijeSiti bez sudjelovanja vojničke Krajine, koja spada na cjelovitost ovih kralje¬vina. Zato smo premilostivo obnaSli dozvoliti, — i u tom smislu izdati shodne naloge na ratnoga ministra Našega, — da se u tu svrhu zastupnici dotičnih teritorija vojničke Krajine bez odvlake pozovu na s... |
196 niče, kojima kr. ugarska dvorska kancelarija poziva 28 hr¬vatskih velikaša na ugarski sabor u Peštu. Radi ove vijesti uzrujao se čitav sabor. Hrvatska je od god. 1848. posve odi¬jeljena od Ugarske; medju njima treba da istom sabori ugo¬vore nov državopravni savez; a gle: Magjari hoće da hrvatske velikaše jednostavn... |
198 je 10. rujna prihvatio ovu osnovu, a 28. rujna donio 101. za¬konski članak ,,o oživljenju jugoslavenskoga sveučilišta i o trošku za njega". Posebnom predstavkom od 11. studenoga 1861. zamolio je sabor kralja, neka bi potvrdio spomenuti zakonski članak.1). Vrhovnim kapetanom kraljevine Hrvatske izabere sabor 15. lip... |
200 francuska i talijanska), a samo jedan „politički narod švicarski", tako i svi stanovnici trojedne kraljevine sačinjavaju „poli¬tički narod hrvatski".1 Sredinom svibnja god. 1861. bijahu obavljeni izbori u vojnoj Krajini. Gradovi su poslali 15, a općine 40 zastup¬nika. Veliko veselje zavlada u sabornici 28. svibnja,... |
202 kraljevina u tome, što „uvažuje zajedničku prošlost i prijašnji zajednički ustavni život". Time se Hrvati „odazivlju na izjav¬ljene im bratske simpatije". Prijedlog osrednjeg odbora ističe, da Hrvatskoj „osim njezinih posebnih i temeljnih prava pristoje jošte i sva — do konca god. 1847. u općeniti hrvatsko-ugarski ... |
204 šaja krune i države hrvatske prema Austriji; 2. savez obrane s ugarskom državom". Nikada još nije bilo hrvatskoga sabora, u kojemu bi hr¬vatski zastupnici o kojem predmetu raspravljali toliko i toli ozbiljno, kao što su god. 1861. raspravljali o uredjenju državo-pravnog odnošaja prema Ugarskoj. Generalna je debata ... |
206 jer Hrvatska ima na temelju dvojakih ugovora od god. 1527. i 1712. pravo na državnu samostalnost. Naprotiv je grof Julije Janković ustvrdio, da je u interesu Hrvatske, ako „obnovi savez s Ugarskom, i to ne samo personalni, već realni savez". Glasovalo se 13. srpnja. Unioniste uvidješe, da će ostati u ma¬njini. Zato... |
208 menuti realni i virtualni teritorijalni opseg tro-jedne kraljevine. §. 3. Navedena državopravna sveza izmedju trojedne kra¬ljevine Dalmacije, Hrvatske i Slavonije imala bi — na temelju potpunoga starodavnog ustava njihovoga, te na temelju spo¬menute neodvisnosti trojedne kraljevine i njezine državne ravnopravnosti ... |
210 bude na čistu glede odnošaja trojedne kraljevine prema Ugar¬skoj; pa i (ada neka o tom pitanju odluči sporazumno i za¬jedno s Ugarskom. Manjina pak osrednjeg odbora predloži, neka se hrvatski zastupnici ne odašalju na sadašnje „oktroi¬rano" carevinsko vijeće, jer se to protivi temeljnim ustavnim zakonima 'hrvatskim... |
212 kako bi se u napredak imali oni skupni interesi rukovati i po-ravnjivati bez uštrba državopravne autonomije pojedinih kra¬ljevina i zemalja". Poslije „Pričine izjave" predloži dr. Ante Stojanović, veliki bilježnik županije virovitičke, neka „sabor trojedne kra¬ljevine Njegovomu Veličanstvu putem adrese odgovori, da... |
214 „Gojeći što tvrdje osvjedočenje, da je trojedna kraljevina glasom državopravnih ugovora od god. 1527. i 1712. te zakona od god. 1790/1. od ,cvake druge kraljevine i pokrajine ne¬odvisna i glede zakonarstva i glede uprave; držeći se zatim toga, da starodavni ustav trojedne kraljevine, koja s ostalim kraljevinama i z... |
216 nego samo ,,s predbježnom dozvolom kraljevskom". Hrvatsku i slavonsku Krajinu priznaje kralj „sastavnim dijelom trojedne kraljevine"; ali je joS ne može administrativno pri¬pojiti „materi-kraljevini", jer je vojnički sustav u Krajini nuždan ,,u pogledu jakosti ukupne države". Sjedinjenje P a 1-m a c i j e s Hrvatsk... |
218 kao doglavnik, zatim 6 savjetnika, 6 tajnika, 6 perovodja i primjeren broj pomoćnog osoblja. Tako je eto Hrvatska u pogledu zemaljske vlade postala ravnopravna Ugarskoj. No Schmerling je dobro znao, da Hrvati žele takvu ravnopravnost i kod samoga ministarstva. Ugarska je imala svoju dvorsku kancelariju, a Hrvatska ... |
220 se išlo za političkim ciljevima. Hrvati su još uvijek mislili, da će doći do narodnog jedinstva izmedju južnih Slavena. U toj nadi zagrijao se dr. Ljudevit Gaj god. 1836. za ime „ilirsko". Kada to nije uspjelo, iznese Ivan Kukuljević1 god. 1850. ime „jugoslavensko". Dugo je hrvatskim rodoljubima jugoslavensko ime s... |
222 ković i Petar Horvat) svoju čast, jer da ne mogu izvršiti ne¬ustavne naredbe. Naskoro se dogadjaju takodjer promjene u vrhovnoj upravi nekih županija. Tako je Ladislav Delimanić, kao župan virovitički, naslijedio (21. travnja 1862.) biskupa Strosmajera, Miroslav Spun grofa Juli ja Jankovića, Miroslav Pisačić grofa ... |
224 državopravna i historijska razlaganja tako, da se Tommaseo nije nikada više pojavio u političkoj borbi dalmatinskoj. Time su bili poniženi i svi autonomaši. Zato idu poglavito za tim, kako će utuci vodje dalmatinskih Hrvata. Lako im je to bilo izvesti, kada mnogi Hrvati bijahu činovnici, pa tako na dohvatu moćne bi... |
226 dašnjih pristaša biskupa Strosmajera. Uzalud se Kukuljević obratio i na popa Ivana Danila, koji je tada kao otpušteni profesor uredjivao hrvatski prilog dalmatinskoga lista ,,I1 Na-zionale". Ipak je Kukuljević pomoću Vončine osnovao stranački organ „Domobran". List je počeo izlaziti 14. svibnja 1864., a uredjivao g... |
228 narodna stranka koalirala s unionistima, dobila je opozicija kod izbora dvije trećine, a samostalna stranka jedva trećinu zastupnika. Početkom srpnja bijahu izbori dovršeni. Od n a-rodne stranke dodjoše u sabor: dr. Franjo Rački, Ivan Perkovac, Josip Miškatović, Mati ja Mrazović, Mirko Hrvat, Lavoslav Sram, dr. Mar... |
230 onda lako naći izlaz, kako treba monarkiju upravljati jedin¬stveno. ' Pošto je tako položaj ostao nejasan, odgodi kralj opet hrvatski sabor do 9. listopada. Za to vrijeme izadje 20. rujna 1865. carski manifest na narode. Vladar obustavlja dje¬lovanje carevinskoga vijeća, pa veli: „Pošto se velik dio care¬vine ustež... |
232 „da u buduće zastupnici naroda zaključujući sudjeluju ne samo pri zakonotvorstvu pojedinih kraljevina i zemalja carevine Naše, nego i (pri zakonotvorstvu) ukupne monarkije kao takove. Koji se poslovi pri tomu imađu raspravljati kao zajednički poslovi, odredili smo mi u carskoj Našoj diplomi od 20. listopada 1860. F... |
234 vezom najviših državnih posala, koji se jednako tiču svih-kolikih zemalja monarkije, jer se tečajem vremena faktično razviie iz nerazdjelive i nerazdružive sveze njihove. Prizna¬vajući mi to u načelu, prihvatismo time i prihvaćamo glavnu misao Vašega Veličanstva, izraženu u listopadskoj diplomi : da se naime velevl... |
23(3 -> Odmah poslije glasovanja adrese osta¬više krajiški zastupnici hrvatsku sabor¬nicu. Dva člana sabora — Matija Mrazović i dr. Mirko Šuhaj — pone3u adresu kralju Franji Josipu, koji je tada boravio u budimskom dvoru. Kralj je hrvatsku deputaciju primio 22. veljače veoma Ijubezno, ali i odmah odgovorio:1 „Sva pi¬ta... |
238 će deputacija ugovarati s jednakobrojnom deputacijom sa¬bora ugarskoga, pa što poslanstva ugovore, to će saborima predložiti na odobrenje. No Magjari se još do tada nijesu iz¬javili, da li prihvaćaju zak. članak 42. cd god. 1861. Zato odbor predlaže poseban naputak, prema kojemu bi imala raditi hrvatska regnikolarn... |
240 putaciju. Gornja (velikaška) kuća izabrala je 21. ožujka 4 člana (grofovi: Antun Sečen i Antun Majlat, te veliki župani: La-dislav Janković i Ladislav Segjenji), a dolnja kuća izabere 22. ožujka 8 zastupnika (grof Julije Andraši, Franjo Deak grof Mirko Miko, barun Josip Eotvoš, Antun Cengeri, Josip Šišković, Koloma... |
242 velimo i sada, kao što rekosmo u prijašnjem očitovanju svome, da smo pripravni sa svoje strane priznati ju, ako je taj zahtjev posljednja riječ Hrvatske, bez kojega ne bi htjeli doći u doticaj s nama. Ovaj dakle predmet predložit ćemo svojemu saboru, i to uz svoje mnijenje, da držimo, neka se ovaj za¬htjev prizna i... |
244 sada u ovom poslu poći dalje. Zato se obje strane složiše u tome, da se dosadašnji tečaj i uspjeh nagadjanja, postignut dosa¬dašnjim dogovaranjem, ujedno sa spisima ima od strane sva¬koga odbora predložiti posebnomu saboru svomu".1 29. Rat s Italijom i Pruskom god. 1866. Da li će u habzburškoj monarkiji prevladati ... |
246 ponudu Italije, koja htjede Mletačku kupiti za novac. Bismark je dakle za slučaj rata s Austrijom mogao računati na pomoć Italije. I doista bude već 8. travnja 1866. izmedju Italije i Pruske potpisan savez za navalu i obranu na 3 mjeseca. Bismark je tom prigodom Italiji zajamčio Mletačku. Odmah sutradan (9. travnja... |
248 (Ankonu) ; Tegetthof pak iznese sjajnu pobjedu, te se u Fulj vrati sa svima ladjama svojim, jer je izgubio samo 3 časnika i 32 momka. Dok je Austrija na jugu sticala lijepe i brze pobjede, na sjeveru ju zadesio potpun poraz. Pruska je na noge digla go¬leme čete, izvrsno uvježbane i providjene novim puškama (ostragu... |
250 vori 23. kolovoza u Pragu. Austrija dobije natrag češke zemlje, ali morade platiti 20 milijuna talira i pristati na ove uvjete : 1. priznaje, da je „njemački savez" razriješen ; 2. una¬prijed pristaje na sve teritorijalne promjene, koje će Pruska provesti u sjevernoj Njemačkoj (sjeverno od rijeke Majne) ; 3. prista... |
252 zastupana „kolektivno", a takvo zastupanje isključuju ugarski zakoni od god. 1848., koji u Hrvatskoj nijesu proglašeni, — predlaže odbor, neka sabor zaključi, da „trojedna kraljevina nema ni prava ni dužnosti, — a ni zakonitog načina, — da stupi asabor kraljevine Ugarske". Treći se prijedlog tiče odnošaja Hrvatske ... |
254 po Vašem Veličanstvu uredjenju države, odlučismo samo¬stalno stupiti u dogovor s Vašim Veličanstvom, našim premilostivim kraljem, glede odnošaja ovih kraljevina prema ukupnoj monarkiji... Po primjeru naših otaca od god. 1527. i 1712. voljna je trojedna kraljevina, da s Vašim Veličanstvom samostalno i neposredno stu... |
256 slavonske vojne Krajine, združenjem Dalmacije po ustavnom sporazumku kao i sjedinjenjem kvarnerskih otoka Krka, Cresa, i Lošinja. Neka nam blagostivo dozvoli i molbu za ustrojstvo i izvedenje odgovornosti vlade za trojednu kra¬ljevinu". Sabor izabere deputaciju, koja će pod vodstvom biskupa Strosmajera odnijeti adr... |
258 u borbi s Austrijom. Sada, — kad se Ugarska pogodila s Austrijom — ne treba joj više pomoći hrvatske. Zato Magjari postadoše prema nama agresivni. Za Hrvatsku se zauzeo jedan jedini zastupnik na saboru ugarskom. To bijaše plemeniti dr. Sve-tozar Miletić, vodja naroda srpskoga u Ugarskoj. Miletić je dokazivao, da iz... |
260 Rijeka i Medjumurje pripadaju Ugarskoj, a ne Hrvatskoj). Ako sadašnji sabor Hrvatske, Slavonije i Dalmacije primi bratimski poziv, pa time faktično u život stupi ono državo-pravno načelo, koje zajednički priznajemo: zajedinstvo ze¬malja ugarske krune, — onda se može pouzdano nadati, da će se zajedničkim sporazumkom... |
262 otpisu od 23. travnja ne spominje, da vojna Krajina pripada Hrvatskoj i da će se Dalmacija pridružiti Hrvatskoj, kako se dotada naglašivalo u svima kr. otpisima. Uz to je na prijedlog hrvatske dvorske kancelarije Magjar Eduard pl. Ceh imenovan kr. povjerenikom za grad Rijeku i županiju riječku, da tobože uguši nemi... |
1 j e v i n i ugarskoj ! Zaključkom pak svojim postavio se sabor kraljevine ugarske na stanovište gospodara i skrbnika na¬prama trojednoj kraljevini. Kao zastupnici naroda, koji je u najodlučnijim dobama (god. 1102., 1527. i 1712.) državnoga života svoga sam odlučivao sudbinu svoju, moramo mi svom krepkoćom pravnoga uv... |
266 Vašega Veličanstva u državno jedinstvo monarkije, — da je¬dinstvo ostane neokrnjeno. A uglavljeni način njihova rasprav¬ljanja pokazuje ona jamstva nerazdjelivoga zajedinstva, koja su po mnijenju vlade Vašega Velič. moguća uz potrebnu samo¬stalnost pojedinih kraljevina i zemalja. Iz pragmatičke sank¬cije ne dade se... |
268 Hrvati su osjećali, da idu u susret teškim vremenima. Zato ih je obuzelo čuvstvo, da treba i nadalje živjeti u slozi sa Srbima, koji su na saboru živo podupirali narodne i dr¬žavne težnje naroda hrvatskoga. Srijemska je županija za¬molila, neka sabor izjavi ravnopravnost Srba i Hrvata. Sabor se odazove toj molbi, t... |
270 Ugarski sabor i carevinsko vijeće izaberu posebne odbore (od 15 lica), koji će konačno urediti odnošaje izmedju Ugarske i Austrije. Rasprave su počele 7. kolovoza u Beču, a svršile se istom t. zv. nagodbenim zakonom (Članak XII.) od 21. prosinca 1867. Po tom zakonu imat će Austrija s Ugarskom zajednicu : 1. glede v... |
272 i Vinodolaca, te zavedenih stanovnika u bližnjim općinama tr-satskoj, grobničkoj, draškoj, hreljinskoj i krasičkoj. Kad je Ivan Vončina, podžupan riječke županije, htio da učini red u Primorju, skine ga Ceh sa službe podžupanske. Od sada je Čeh vladao u čitavoj riječkoj županiji kao neograničen gospodar.1 Mnogo je ... |
274 tović i dr. Ivan Zahar uredjivali u Beču, jer u Hrvatskoj nije bilo slobode štampe. Izborile obavljahu od 19. studenoga do 23. prosinca 1867. i Rauch doista pobijedi narodnu stranku kod izbora. Od 66 biranih zastupnika bijahu 34 činovnika. Narodna stranka iznese jedva 14 zastupnika, medju kojima se ističu: dr. Fran... |
276 iz pragmatičke sankcije, od poslova, koji nijesu takve naravi, nego ih mi u državnu zajednicu dajemo samo iz oportuniteta : prema našoj koristi. Moglo bi naime nastati vrijeme, da ta¬kova korist za nas prestane, te bismo mi imali pravo, da ove poslove tražimo natrag. 2. Neka Hrvatska bude na zajedničkom saboru zast... |
278 dobiva Hrvatska po § 15. za svoju autonomiju samo malen dio (paušalnu svotu od 2.200.000 for.), dočim sav ostatak ide za pokriće zajedničkih posala. 7. Po § 22. nagodbe vodi ugarski ministar financija izvršbu (eksekutivu) u Hrvatskoj glede izravnih i neizravnih poreza, lutrije, monopola, biljegovine i pristojba. 8.... |
280 Narodna stranka pokrene protiv Raucha veliku agitaciju. On se u obrani nije žacao nikakvih sredstava. Zakonskim člankom XIV. od god. 1870. proglasio je sabor, da se svako ne¬prijateljstvo protiv nagodbe ima smatrati „zločinom srne tanja javnoga mira" ili upravo „veleizdajstvom". Redomice dade Rauch raspustiti proti... |
282 vijećem, odluči kralj Franjo Josip, da će se pomiriti i sa Slave¬nima, kao što se god. 1867. pomirio s Magjarima. Na taj korak putila ga je i vanjska politika. Pruska je naime god. 1870. pobijedila Francusku. Vladari pak njemački obnove 18. siječnja 1871. „njemačko carstvo", te je pruski kralj Vilim I. bio isklican... |
284 Josip Mihalović i Koloman Bedeković ostavljaju Vakanovića. Neki opet unioniste (n. pr. Živković, Stojanović, Priča i Petar Horvat) kandidiraju samostalno, a pomaže im narodna stranka. Uz Vakanovića ostaju sami „rauchovci". Ovi predobiju 20 kotara, samostalni unioniste 8, a narodna stranka 47.l No Va-kanović pozove ... |
Jednom se ja spravljah na niku rados poć, gospoji ter pravljah da sa mnom bude doć; ka mi se odprosi toliko ljuveno, jer mi svis zanosi nje razum svršeno. Zato joj još rekoh: "Da družbi reć što ću, kojoj se zatekoh da s tobom doć hoću? ter ako taj obit ne bude imat stvor, neka znaš jer dobit hoće me ugovor." Da znate, ... |
Šta želite? - upita Podgorskoga ne baš preuljudnim glasom visok, plećat i jak gospodin kada je Podgorski prokoračio posljednju skalinu u prvi kat.
- Ovdje stanuje hrvatska grofica Olga... - odvrati hladno Podgorski gospodinu, gledajući ga kano da ga već odnekuda poznaje.
- Ovdje stanuje grof, bratić Olgin - uputi neš... |
- O, grofice - reče patetično okrugla učiteljka - ilirstvo kano i njegovi zastupnici spremni su vazda na oštre zube čangrizavih kritika. Uzvišena djela i velikani...
- Gospodično grofice, možda sam u nezgodan čas došao da vas posjetim - nakloni se suhoparno Podgorski, otkrenuvši se od učiteljke kano da je i nema - u t... |
- O, to je krupno prostaštvo, gospodična grofice - planu ilirska učiteljka i ostavi Podgorskoga i groficu.
- Ona je tako vatrena ilirka. Ona ne shvaća vaše ionako trpke šale, pa je odmah uvrijeđena.
- Otkuda je, grofice, taj lumen pedagogičkoga svijeta? - upita ravnodušno Podgorski.
- Ja sam se već uvjerio susretnuv... |
- Pjesnik Vilko, milostiva grofice Olgo! - nazlobno javi neopažena učiteljka vidjevši gdje Podgorski drži ruku njezine učenice a ona mu je ne uskraćuje.
- Grofice Olgo! - ustane Podgorski s laganim poklonom. - Kada da nastavimo našu osnovu?
- Sutra u tri sata poslije podne - uputi ga ona nešto tišim i povjerljivim gl... |
Jedan uzdah, jedan pogled, jedan stisak ruke bio bi dostatan za odgovor koji bi se mogao crnilom napisati u hiljadu pjesama... ali za to se tražilo srce koje ćuti, koje se odazivlje ne s riječju "ljubav" u ustima, već u onom hramu slatkih i plemenitih ćućenja koji materijalistični prirodoslovci i liječnici dijele u dvi... |
TMOR O Sniježnice, drugo hitra, koja kroz moć krepku i jaku za mnom letiš brža vitra po ovijeh stranah u oblaku, gdi kada se sastanemo sjedinjeni u ljubavi, zlijem godinam zemlju tremo na sramotu od naravi, narugana toli ovako oblas naša treskovita, koj se klanja silni pako, ima ostat pridobita? To li je zgara odlučeno... |
'e slijedilo, i kako smo poslušani? SNIJEŽNICA Netom tvoju riječ hrabrenu, primogući kralju, čusmo, pospješno se u studenu Vjetrnicu mi sunusmo. Vrla vojska od vjetara na riječ našu skoči gnjivna, da pogubi, da pohara čeljad kâ su nam protivna. Sve što oblaka crnijeh leti, zlijeh valova sve što raste, sjedini se za pro... |
ne može se njima oprijeti; nu da u gore jošte štete bude upasti kralj prokleti, ja ću činit da na njega građani se svi nabune od Trebinja, sred kojega bosanski se kralji krune; od Trebinja koje sebi ime nosi slično dilu, er u svomu hrani krilu što je bojnom bjen'ju trijebi. Njih i Vlahe njim susjede, ki ne znadu još da... |
Skazan'je drugo PAVLIMIR s DRUŽINOM i SVJETNIK PAVLIMIR Moja družbo plemenita, s nebeskome kâ pomoći sili mora valovita umjela si vrha doći; o koja si huđe zgode, negli ova jedna sada, podnosila cijeć slobode ka hrabrenijeh srca vlada, i ovijem našijem trudim Bog će svrhu kadgod dati: Bog pomaga, pravijem ljudim, u Bog... |
Skazan'je treće PAVLIMIR sam Sâm sam eto ja bez družbe sred pustošne sej goleti, da mi 'e moći moje tužbe ovijem stijenam spovidjeti. Nijesam žalos moga jada ponavljati htio njima: nije korisno da tko vlada misli odkriva sve druzima. Ah, mâ česti huda i prika, što me ovako ti razdili od hrabrenijih bojnika ki su ufan'j... |
Skazan'je četvrto DUBRAVKO, drug Srđev, i skup PASTIJERA DUBRAVKO Pastijeri tecite, seljane trubljom sve u crkvu zovite, da blagdan proslave. Ovi je dan oni zli drokun kad pade, ki stada progoni ki traše livade. Ilara svetoga svak hvali, svak slavi, ki zmaja kletoga životom rastavi. U svetoj nas crkvi čeka svom dobroto... |
prostira, a on u prahu leži sada, strašiva se jaza gleda, kobni Šipun, jama huda, strahoća se nje spovijeda za veliko čudo svuda. U njoj staše nesmiljeni silni drokun grda stvora, komu iđahu plami ognjeni iz čeljusti i iz pozora. Klete srde slično djelim bješe Vojas ime vrlo, er mogaše volom cijelim zajaziti jasno grlo... |
da ju vide, za izgorjet zvijer prokleta na drvenu zgrađu uzide. Zgrađa ončas užežena pod otrovnijem tijelom planu, a dim crni iz plamena ote svjetlos bijelu danu. Od žestoke od bolesti ku gorušti plami uzroče, silna srda puna bijesti usiono zviždat poče, a kroz usti nje otrovne tač nemio ijed se sunu, da u crnu dimu sk... |
Skazan'je peto MARGARITA, skup VILA i PASTIJERA MARGARITA Vesel'mo se, druge mile, dan čestiti eto sinu, kad s pastijerim lijepe vile slavnu čine svetkovinu. Pustinjaka vrijedna Ilara svaka hvali, svaka slavi, strašna zmaja ki pohara i mir ovoj dâ državi. Dokli bješe srda prika sred poguba našijeh živa, ova zemlja svak... |
Subsets and Splits
No community queries yet
The top public SQL queries from the community will appear here once available.